Rüdiger Rossig | Journalist | Novinar

Doživotni zatvor za Karadžića: pravedna kazna za ratne zločine

Presuda UN-ovog Tribunala za bivšu Jugoslaviju protiv vođe srpskih nacionalista u ratu u BiH pokazuje da je međunarodno pravosuđe sposobno djelovati – unatoč svim otporima.

Ovo je jedna dobra vijest za sve one kojima je stalo do toga da se genocid, ratni zlocini i zlocini protiv covjecnosti diljem svijeta kazneno gone i krivce pozove na odgovornost: Radovan Karadžic, šef srpskih nacionalista u ratu oko bivše jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995., ostatak svog života ce provesti u zatvoru. To je pravomocno presudio UN-ov kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, odnosno nasljednik Tribunala, tzv. Medunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Den Haagu.

Radovan Karadžic je roden 1945. godine u Crnoj Gori, ali se kao mladic doselio u Sarajevo. Tamo je maturirao, studirao i dugi niz godina radio kao psihijatar. Sve dok se pocetkom 1990-ih nije poceo baviti politikom i vrlo brzo postao voda srpske nacionalisticke stranke u toj tada još jugoslavenskoj republici.

Vrhunac Karadžiceve zlocinacke politicke karijere

Na medunarodnoj razini je taj muškarac s prepoznatljivom sijedom bujnom kosom postao poznat zbog brutalnih protjerivanja svih gradanki i gradana koji su se usprotivili politici srpskih nacionalista i protjerivanja svih ne-Srba iz onih dijelova BiH koje su njegove trupe kontrolirale. Podrucja zemlje u kojima srpski nacionalisti nisu mogli napredovati, „predsjednik" Karadžic je dao opkoliti. Samo u Sarajevu je tijekom opsade životu izgubilo više od 11.000 muškaraca, žena i djece.

Svoj vrhunac je zlocinacka politicka karijera Radovana Karadžica dostigla nakon osvajanja istocnobosanskog gradica Srebrenica. Njegova soldateska je ubila više od 8.000 muslimanskih djecaka i muškaraca. Kratko nakon toga su trupe NATO-a zaustavile rat oko Bosne i Hercegovine. „Predsjednik" bh. Srba, protiv kojeg je u trenutku okoncanja rata vec odavno bila podignuta optužnica zbog ratnih zlocina, smijenjen je nakon vršenja pritiska na medunarodnoj razini – i nestao je s lica Zemlje.

Presuda Karadžicu kao poruka SAD-u, Rusiji, Kini

Dok su ga u meduvremenu u BiH stacionirane medunarodne snage tražile u citavoj zemlji, voda nacionalista se više od deset godina skrivao u susjednoj Srbiji. Tek 2008. je covjek koji se predstavljao kao iscjelitelj iliti doktor alternativne medicine uhicen i izrucen UN-ovom Tribunalu za ratne zlocine. 2016. mu je taj sud izrekao prvostupanjsku presudu od 40 godina zatvora – i najavio da ce se uputiti revizija presude, jer se nije raspravljalo o dodatnim optužbama za vrijeme procesa. Karadžiceva obrana je to prihvatila u nadi da bi tom prilikom moglo doci do smanjenja kazne ili cak oslobadanja Radovana Karadžica.

Konacna presuda je puka suprotnost tome. Doživotni zatvor za Radovana Karadžica s jedne strane znaci zadovoljenje pravde za žrtve „etnickog cišcenja" podrucja koja su za vrijeme rata kontrolirali srpski nacionalisti. Usto je to signal nacionalistima koji do danas vladaju u Republici Srpskoj, ali i svim kriticarima UN-ovog Tribunala za ratne zlocine u drugim zemljama proizašlima iz raspada Jugoslavije koje u tom Tribunalu ne vide instancu medunarodnog prava, vec jednu vrstu suda pobjednicke strane.

Osim toga, haška pravomocna presuda u slucaju Karadžic je i poruka zemljama poput SAD-a, Rusije ili Kine koje odbijaju svoje državljane predati medunarodnim sudovima i koje bi medunarodno pravo najradije ukinule. Njima, kao i ex-jugoslavenskim kriticarima medunarodnog pravosuda, Tribunal je pokazao da je unatoc svim otporima u stanju izreci pravdu i provesti ju.

Upravo time ova presuda Tribunala za bivšu Jugoslaviju šalje najvažniji signal koji je namijenjen svim politicarima i vojskovodama na ovom planetu koji misle da u ratu zakonske norme i odredbe ne važe. Poruka glasi: morate i dalje racunati s medunarodnim kaznenim gonjenjem koje ce vas stici kad-tad, istjerati vas pred medunarodno priznate sudove, presuditi vam prema medunarodno važecem pravu i poslati tamo gdje ce Radovan Karadžic provesti ostatak svog života – u zatvoru.

Links DW-online:

bosnisch

koatisch

serbisch

deutsch